Utiliza Uma Mahon & Green House


LIAN MAKLOKE
Ba dahuluk agradese no obrigado wain ba Nai Maromak ho nia Graca no Domin tomak ne’ebe  durante ne’e akompanha ami no fo kbi’it no forsa liu husi espiritual ne’ebe beran bo’ot tebes  mai ami ne’ebe halao stajiadu kona ba Pratika servisu trreinu (PST)
Relasiona ho implementasaun sientifiku Pratika sientifiko serviso iha terenho liu hosi atividades extra kurikuler ne’be la’o ho susesu tamba kontrobuisaun, koloborasaun no esforsu hamotuk ho docente orientador ho estajiadus liu husi sira nia ideia ne’be mak konstrutivu no akumulativu hodi halao ami nia relatorio ida ne’e tamba ne’e agradese mos ba iha Universidade da Paz ne’ebe mak hatur ona Fakuldade Teknologia agricola atu bele aselera ami nia kapasidade liu-liu iha area agrikultura nian, agradese mos ba iha horoismu no fundarismo ne’ebe mak la hamutuk ona iha fatin iha ne’e maibe sira nia lembransa sempre hamutuk no matenek servi ba rai ida ne’e.













LIAN MAKLOKE
INDISE…………………………………………………………………….1
CAPITLU I BA DAHULUK
1.1  Antescedentes…………………………………………………………..……2
1.2  Objetivo servisu  treinu………………………………………………………2
1.3  Problema ……………………………………………………………….……2
1.4 Vantajen sientifiko servisu terreinu……………………….……………….…3
CAPITULU II
 REVIEW BA LOKAL ESTAGIU
2.1  Difinisaun viverus …………………………………………………………..4
2.2  Uma mahon Gren Husehouse
2.3  Tres pontu importante iha aspeitu Konservasaun rekursus naturais…………4
2.4  Geografia area pratika………………………………………………………..5
2.5  Data primer…………………………………………………………………..6
CAPITLU III
3.1Realizasaun programa…………………………………………………………7
3.2 Viverus…………………………………………………………………….….7
3.2.1 Medida luan…………………………………………………………………7
3.2.2Kantarero/ Bedengan…………………………………………………..…….7
3.2.3 Uma mahon iverus (Green House)8
3.3 Kuda ai-oan……………………………………………………………………8
3.4 Solusaun………………………………………………………………………..8
CAPITLU IV
 BA DALA IKUS
4.1. KONKLUSAUN………………………………………………………10
4.2. REKOMENDASAUN…………………………………………………10
REFERENSIA………………………………………………………..11
LISTA KUADRU…………………………………………………..…12
LISTA ANEKSO (D okumentasaun……………………………………….13
LISTA FIGURA………………………………………………………13
















CAPITLU I
1.1 Antescedentes
Timor – Leste nu’udar nasaun ida ne’ebé  mak foin Restaura ninia Independensia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002 liu ba.  Iha prossesu  Edukasaun  ema  barak  mak  presija  atinji sira  nia  nivel  edukasaun  ne’be  aas  liu,  husi  siennsia  oi-oin  kona ba  Lisensiatura  Mastradu I Dutoramentu.
Antes ita   hetan  titulu  hirak temi iha leten  ita tenki liu uluk  husi prosesu interensante  ida  ne’ebe   importante  tebes mak  ita  hanaran  pratika servisu terreinu),  ne’e  hanesan  parte   ida  iha  prossesu  akademiku  ka  ensino  superior ,atu  Estudante  sira bele ba serviso hamutok ho comunidade agrikultor sira hodi bele  konese  didiak  toos nain sira halo iha terenho kona ba systema halo toos no oinsa bele service hamutok ho komunidade iha kampo ou baze
 Ho ida ne’e, estajiado sir abele halao servisu iha terreinu hanesan iha munisipio Liquica postuAdministrasaun  Bazartete suku Dato Aldeia Rae-goa. Iha biban ida ne estudante Universidade da paz  (UNPAZ) Fakuldade Teknologia Agrikola Departemenatu Konsrvasaun Rekursus Naturais  iha pratika servisu trrenho ho implementasaun variouse ativididades mak  hanesan halo viverus, no atu halao senseblizasaun ba komunidade sira nia vida sosial, liu liu iha area edukasan nonivel ekonomika
Aplikasaun teoria sientifikoiha  pratikaterenhoka  kampo atu nune’e estudante bele transforma mentalidade no konhesemento ba sosiadade sira iha area agrikultura, maibe iha mos posiblidade ba estudante sira hodi partisipa iha aividade estra-curiculer ne’ebe existe iha Fakuldade Téknologia Agríkola no Universidade da Paz. Liu liu iha atividades ne’e hodi mobiliza no organiza estudante hotu bele partisipa maximu iha atividades no programa estra-kurikuler. Durante atividades ne’ebe halao iha loron sanulu 10  ne’e mak hanesan, halo viverus, halao adubus, halao limpeza ba iha kampos satelite,kuda ai-oan halao air tetes
Viveiros sai hanesan fatin ida ne’ebe maka utiliza atu hodi bibit/kakiak ai oan hodi garantia ba ai oan ninia kresimentu antes atu kuda iha to’os, fatin hamahon viverus/green house halo atu salva viverus hosi loron manas, udan boot, anin boot no peste ho moras,  Adubus maran mak sai hanesan estrume ida atu fornese ba aihoris hodi garantia ba ai horis nia kresimento no tanke kolheta udan ben sai hanesan fatin hodi tampun be.
atu atinje ami nia atividades ida ne’e mak ami teki servisu hamutuk iha grupoIII nia laran atu nune bele halao susesu ami nia pratika ida ne’e Inisiu (asal usul) Vegetasaun
iha area refre kuaje ai-horis menus ou rai maran no degradasaun floresta iha area refere.

1.2  Objetivu servisu treino
Objetivu husi pratika iha treino mak hanesan tuir mai ne’e:
Ø  Oinsa atu halo viverus hodi bele hadia produtividade rai.
Ø  Oinsa atu aprende prosesu tomak servisu iha trenho
Ø  Oinsa atu buka hatene kona ba populasaun nia moris lor-loron iha nessesidade baziku nian.
Ø  Oinsa atu kabe ba iha siensia husi matenek nain sira nian ba iha tereinu.

1.3 Problema
Bazeia ba introdusaun iha leten, maka hakerek nain refere hodi rezumo problema maka hanesan tuir mai ne’e: 
1.      Maneira oinsa maka atu halo viveiros ho kanteiros ?
2.      Maneira oinsa maka atu halo uma mahon viveros/green house ?
3.      Limitasaun asesu hodi rega ai-horis nebe kuda iha area pratika estajiado nian?
4.      Uza hodi halao atividade pratikum?
5.      Aseco ba material organiko ka lokal nebe atu uza ba atividades pratiko limita tebes maka hanesan (Animal nia foer, Aitahan dodok, Raimeta isin no sst

1.6  Vantagen pratika sientifiku iha trenho
a)      Parte sientifiku
Universidade da Paz nudar instituisaun pribadu ne’ebe mak Eziste iha Nasaun Timor leste ne’ebe  ho nia rekursus ne’ebe mak diak atu fo kapasitasaun ba iha estudante sira atu pratika iha terreinu no hodi hasae koeinesimemtu no rekursus humanus, mak hanesan tuir mai ne’e
1.      Estajiadus sira bele hatene mekanismu oinsa atu halo viveiros no uma mahon/green house no adubus organiko maran
2.      Bele aumenta estajiados nia esperensia iha terenu liu-liu iha area Konservasaun Rekursu Naturais
3.      Bele sai hanesan referensia no mata dalan ba estajiados sira wainhira remata husi departementu ida ne’e atu aplika iha area konservasaun rekursu naturais.

CAPITULU II
2.1 Difinisaun viverus
Viverus mak ai-oan ne’ebe mak produce liu hosi hahu halo preparasaun rai metan hodi ense ba polybag, maka depois kuda ai-musan ba iha polybag nebe preparado. no viverus atu bele fornese Ai-oan atu kudan ba iha To’os, viveirus atu fornese ambiente ne’ebé diak liu hotu ba ai- horis wainhira ai horis ne’e sei ki’ik no fraku. Viverus ne’ebé presiza atensaun wainhira se ki’ik nune’e mos ai horis. Prosesu hahú primeiru hosi ai-horis nia moris maka oinsá ai-horis ne’e sei moris ho diak iha loron ikus.
            Fatin viverus bele halotuir nesesidade servisu nianbele utilize hanesan uza nuu tahan hodi saltan loron nia manas no uza paranet hodi halo proteje diak ba iha ai-oan.
            Benefisiu hosi bibeirus mák:
·         Fasil atu kuda, irigasaun no manutensaun ba fini ne’ebe presiza iha fatin ida deit
·         Fo protensaun ba fini hosi loron, udan boot, anin boot no animal
·         Ajuda fini atu moris diak tamba iha rai ne’ebé diak no estrume ne’ebé subsiente
2.2 Uma mahon & Green House
Uma mahon &greenhouse mak hanesan typo uma nebe konstrui hodi kultiva ai-horis sira iha laran ho temperature bele regula ou kontrola hosi ita ema. Parte seluk bele halo mahon ho nia kakuluk taka plastic hodi bele uza hanesan fatin produce viveiros ne.ebe mak temporario .
·         Ovjetivu husi konstrui uma mahon viverus para atu bele hamenus ai-oan ne’ebe mate tamba manas demais ou kona udan ne’ebe bot liu.Aliende ida ne’e stabelese mahon ba viverus ne’e bele fo rejultadu ne’ebe mak dia’ak ba ai-oan. Ai-oan ne’ebe iha kantaderio kari no fulan primeiro wainhira muda ba kantadero kuda.
1.      Ekipamentus sira ne’ebe mak uza hodi halao konstrusaun ba iha uma atividadesgreen house mak hanesan tuir mai ne’e: paranet , Rapia, prego, metro, martelu, Ai-balok.
2.3     Tres Pontus importantes iha aspeitu konservasaun Rekursus Naturais
a.      Rai
Rai nudar parteida husi mundu akontesimentu natural ne’ebe mak bele fo vantagen ba iha biodiversidade nia moris no ita ema. No rai nudar material ida ne’ebe bele fornese nurtisaun ba iha ai-horis no ita ema, atu halao viverus presiza rai atu sai fatin hodi utiliza ba produsaun viverus mak hanesan
1.      Sai fatin ba iha viverus no hodi bele satan no kaer ai-horis atu labele monu
2.      bele fo nutrisaun ba iha ai-horis tamba iha prosesu dekomposisaun ne’ebe adekuadu no bele  suplai nutrisaun ba iha Ai-horis
3.      sai nudar fatin produtivu ou sai transformasaun ba iha ai-horis atu bele aumenta cresementu no iha transformasaun. 
b.      Be’e
Be’e nudar material ne’ebe mak inpotante tebes ba iha prosesu kresimentu ai-horis tamba be mak bele halao rahun nutrisaun iha rai okos ,no be’e importante tebes ba iha ai-horis nia kresimentu no ba biodiversidade nia moris.
c.       Vegetasaun
Vegetasaun mak hanesan Ai-horis ne’ebe moris ho nia ambiente hodi fo kontruibusaun ba iha fertilidade rai nian.no vejetasaun bele oferese bee no atu halo konserva rai.

2.4  Geografika Area Pratika
Kampus Satalite Liquiça hanesan kampus ida ne’ebe tama iha area Aldeia Kamalehohoru, Suco Dato, Posto Administrativu Liquisa, Municipio Liquisa, iha nasaun Timor-Leste, ho nia luan area hamotuk, ho nia rai ketan ho suco sira seluk;
Ø  Parte norte baliza ho Suco Vatu-bou, posto administrativo Maubara.
Ø  Parte sul baliza ho suco Maumeta, posto administrativo Bazartete.
Ø  Parte leste baliza ho suco Fatukesi, posto administrative Liquisa.  
Ø  Parte oeste baliza ho Tasi.




CAPITLU III
1PROBLEMA NO DISKUSAUN.
3.1 Realizasaun Programa
      Atividades pratika ne’ebe realiza iha terrenu maka hanesan tuir mai ne’e; viveiros, adubus maran no kuda ai-oan no iirigasi tetes no halo lutu.
3.2.Establese centro viveiros
            Centro viveiroshanesan fatin nebe  prepara no atu utuiliza ba produsaun ai-horis ka Ai-oan hodi produce bibit/hakiak ai oan, antes atu bibit/viveiros ai-no depois bele halo transplantasaun ba rai nebe identifika persiza halo konservasaun liu hosi programa reflorestasaun ou aflorestasaun.
            Iha faktor barak maka tenki konsidera molok atu establese ka halo viveiros foun. Planu ne’ebe hala’o ho diak ka koidadu sei fo resultado ne’ebe diak liuliu ba kualidade ai oan ne’ebe kuda. Fatór ne’ebé tenki konsidera maka hanesan tuir mai ne
1.      Medida/luan.
2.      Kanteiro/bedengan.
3.      Uma mahon viveiros/green house.
4.      Lutu
5.      No aceso ba be’e
3.2.1 Medida Luan
            Molok atu establese viveros tenki indentifika lai area/lahan nia luan ne’ebe maka atu halo viveiros ba, maizemenus viveiros ne’ebe maka atu halo ho nia medida hira? No medida viveiros depende ba total ai oan ne’ebé atu kuda ka depende ba area nia luan.
Ø  Sukat area/lahan ne’ebe maka indentifika tiha ona ho nia medida komprimentu no largura.
Ø  Drainazem husi kantaderus  nia luan iha 40cn no nia klean iha 20cn.
3.2.2 Kanteiru/bedengan
               Kanteiru sai hanesan fatin ne’ebe atu hatur/susun polybag ba hodi bibit ai oan, sai hanesan fatin ida hodi atu prevene doensas no pragas ne’ebe atu estragas ai horis no iha tempo udan ben la lable sobu ai oan.
o   Medida kanteiru ne’ebe establese iha kampu pratika servisu terreno  ho nia komprimento 120cm, largura 5m ka depende ba area nia luan , altura 30 cm, no drainazem husi kanteiru ida ba kateiru ida 30 cm ba bloku primerio ho segundu
o   Kanteiru  pozisaun tenke hare tuir rai nia halis no loron matan ne’ebe mosu.
o   Tenki hamos fatuk kiik oan sira iha kanteiru laran no tau rai metan ba kantero nia leten atu nune tidin/hatur polybeg la bele monu tun sae.
o   Rai iha kanteiro leten tenki halo to’os atu nune ai abut labele tama liu ba rai lara

3.2.3 Uma mahon viveiros/greenhouse
               Uma mahon viveiros/green house maka hanesan mahon ba ai oan ne’ebe maka  bibit, atu nune mos halo prevene ba loron matan ne’ebe manas maka’as, uda boot, anin boot no doensas ho pragas ne’ebe atu ataka ai oan ne’ebe bibit iha viveiros laran.
o   Uma mahon viveiros/green house ne’ebe maka halo iha kampu pratika servisu terrenu ho nia medida maka hanesan komprimentos 16 cm, largura 16M no altura 3m.
o   Material ne’ebe maka uza hodi halo uma mahon viveiros/green huas mak hanesan aI, pregu, rapia, no redi.
3.3 Kuda Ai-oan (Transplantasaun)
kuda ai-oan nudar parte kontinuasaun husi viverus nia cresimentu ne’ebe mak boot ona ou tempo to ona atu lori ba iha kampo atu kuda maibe tenki tuir regulamentu ne’ebe mak iha mak hanesan tuir mai ne’e:
·         Ke rai kuak ho nia medida 30x20 cm
·         Tenki tau rai metan
·         Rega Ai-horis no uza tekniku irigasaun turu (Drip irigation)

3.4 Solusaun
Bazeia ba iha introdusaun iha leten mak hakerek nai hakarak foti cocluzaun ba iha atividadesne’ebe mak halao iha treinu mak hanesan halo viverus no uma mahon/greenhouse atu bele fo benefisiu ba iha rai ne’ebe mak agora hetan ona degradasaun ou menus nutrisaun atu nune bele hasae rai niakualidade no testura rai nian.





















CAPITLU IV
BA DALA IKUS
4.1KONKLUSAUN
Iha kapitulu IV ka lian maktaka nu’undar kapitulu ikus hakerek teze. Realasiona ho asuntu ida ne’ebe hakerek nain sei fo konkluzaun husi kapitulu I, II, no III, Bazeia barezultado programa pratika servisu terreno (PST) .
1.      Atividades programa pratika servisu terreno (PST) estagiados establese mak hanesan halo viveiros ho atu garantia ai horis nia cresimento antes atu kuda iha to’os/lahan ne’ebe prepara tiha ona.
2.      Rai nia halis (topografi tanah) wainhira atu halo pratika viveiros iha terreno preisza mos halo analiza ba iha rai nia halis (kemirigan tanah) , rai nia halis (kemirigan tanah) ne’ebe mak ami  halo pratika viveiros iha terreno maizomenos 15-30%.
3.      Maneira ne’ebe mak atu halo viveiros mak hnesan tuir mai ne;
o   Medida/luan.
o   Kanteiro/bedengan.
o   Uma mahon viveiros/green huas.
o   Enxe rai meratan ba polybeg.
4.      Maneira atu halao uma mahon ou gyring house
·         Prepara fatin ou area
·         Prepara materila ou ekipamentus

4.2.REKOMENDASAUN
Bazeia ba iha problema ne’ebe  mensiona iha leten mak hakerek rekomenda deit ba iha parte relevante sira hotu mak hanesan:
Ø  Hakarak rekomenda ba iha Ministeiru Agrikultura atu fo bolsa da main ba studante timor oan sira atu ba aprende iha rai liur hodi dezenvolve ita nia rai Timor-lorosae ida ne’e.
Ø  Rekomenda mos ba diresaun floresta tau prioridade liu ba iha area floresta ne’ebe  mak hetan degradasaun no menus (unsure hara)& nutrisaun  rai nian hodi bele rekopera fila fali nutrisaun.
Ø  Rekomenda mos ba iha autoridade local sira atu kria regulamentu interna ida hodi dignifika ita nia rekursus ne’ebe mak agora sei iha hodi bele fo vantage ba ema hotu-hotu.
Ø  Rekomenda mos ba iha sidadaun Timor oan tomak katak tenki kuidadu ita nia ambiente tuir lei konstituisaun RDTL ne’ebe preves iha artigo 61/1 ne’ebe kolia kona ba sidadaun hotu –hotu iha direitu atu moris iha ambiente ne’ebe mak mos no seguru ,no iha responsavel atu kuidadu ba iha jerasaun foun sira.

















REFERENSIA
Abu Muadh (/2012/10/), viveiros "manipula" fatin ka área ho propózitu ka objetivu atu prosesu semente (ka hahú fini, caules, tahan ka abut) iha mudas prontas ba plantio iha área plantio.  http://persemaian-hutankalimantan.blogspot.com/
Budiawan, MSc, Hazanal Arifin, MSc no Drs. Kuruh Suprayogi. Jakarta, September 2011. Buku MANUAL PELATIHAN teknik persemaian dan silvilkultur, penanaman dan pemeliharaan tanaman, pengelolaan dan manazamen keuangan.
Jason Morrow (/2012/01/), viveirus horik fatin ba mudas nu ' udar área sira ne’ebé lokalizasaun ne ' e fiksa no harii ho ekipamentu ne ' ebé mak mós no arrumado, kona-ba kona-ba área degradadas rai baldios ka uzu/kostume sira seluk. http://agzik.blogspot.com/2012/01/persemaian-pengertian-persemaian.html
Lafran Habibi, (2009) halo compostagem lixu iha uma. Publisher Titian Siénsia: Bandung Nian.
Livro Plantasaun no ema ba Timor Leste. Rekoñese no deskreve planta sira. WithOnePlanet.org.au INQuIRY

 [P1]Persiza konfirma  ba PD. I/ Dekano TITILO los mak ida nebe. HAU DUVIDAS

Comments

Popular posts from this blog

Konservasaun ba iha rekursus Naturais iha Timor leste

Konservasaun rekursus naturais