Utiliza Uma Mahon & Green House
LIAN
MAKLOKE
Ba dahuluk agradese no obrigado wain ba Nai Maromak ho
nia Graca no Domin tomak ne’ebe durante
ne’e akompanha ami no fo kbi’it no forsa liu husi espiritual ne’ebe beran bo’ot
tebes mai ami ne’ebe halao stajiadu kona
ba Pratika servisu trreinu (PST)
Relasiona
ho implementasaun sientifiku Pratika
sientifiko serviso iha terenho liu hosi atividades extra kurikuler ne’be la’o ho susesu tamba kontrobuisaun,
koloborasaun no esforsu hamotuk ho docente orientador ho estajiadus liu husi
sira nia ideia ne’be mak konstrutivu no akumulativu hodi halao ami nia relatorio
ida ne’e tamba ne’e agradese mos ba iha Universidade da Paz ne’ebe mak hatur
ona Fakuldade Teknologia agricola atu bele aselera ami
nia kapasidade liu-liu iha area agrikultura nian, agradese mos ba iha horoismu
no fundarismo ne’ebe mak la hamutuk ona iha fatin iha ne’e maibe sira nia
lembransa sempre hamutuk no matenek servi ba rai ida ne’e.
LIAN
MAKLOKE
INDISE…………………………………………………………………….1
CAPITLU
I BA DAHULUK
1.1 Antescedentes…………………………………………………………..……2
1.2 Objetivo servisu treinu………………………………………………………2
1.3 Problema ……………………………………………………………….……2
1.4
Vantajen sientifiko servisu terreinu……………………….……………….…3
CAPITULU
II
REVIEW BA LOKAL ESTAGIU
2.1 Difinisaun viverus …………………………………………………………..4
2.2 Uma mahon Gren Husehouse
2.3 Tres pontu importante iha aspeitu
Konservasaun rekursus naturais…………4
2.4 Geografia area
pratika………………………………………………………..5
2.5 Data
primer…………………………………………………………………..6
CAPITLU
III
3.1Realizasaun
programa…………………………………………………………7
3.2
Viverus…………………………………………………………………….….7
3.2.1
Medida luan…………………………………………………………………7
3.2.2Kantarero/
Bedengan…………………………………………………..…….7
3.2.3
Uma mahon iverus (Green House)8
3.3
Kuda ai-oan……………………………………………………………………8
3.4
Solusaun………………………………………………………………………..8
CAPITLU
IV
BA DALA IKUS
4.1.
KONKLUSAUN………………………………………………………10
4.2.
REKOMENDASAUN…………………………………………………10
REFERENSIA………………………………………………………..11
LISTA
KUADRU…………………………………………………..…12
LISTA
ANEKSO (D okumentasaun……………………………………….13
LISTA
FIGURA………………………………………………………13
CAPITLU
I
1.1
Antescedentes
Timor – Leste nu’udar nasaun ida
ne’ebé mak foin Restaura ninia
Independensia iha loron 20 fulan Maiu tinan 2002 liu ba. Iha prossesu
Edukasaun ema barak
mak presija atinji sira
nia nivel edukasaun
ne’be aas liu,
husi siennsia oi-oin
kona ba Lisensiatura Mastradu I Dutoramentu.
Antes ita hetan
titulu hirak temi iha leten ita tenki liu uluk husi prosesu interensante ida
ne’ebe importante tebes mak
ita hanaran pratika servisu terreinu), ne’e hanesan parte ida
iha prossesu akademiku
ka ensino superior ,atu
Estudante sira bele ba serviso
hamutok ho comunidade agrikultor sira hodi bele konese
didiak toos nain sira halo iha
terenho kona ba systema halo toos no oinsa bele service hamutok ho komunidade iha
kampo ou baze
Ho ida ne’e, estajiado sir abele halao servisu
iha terreinu hanesan iha munisipio Liquica postuAdministrasaun Bazartete suku Dato Aldeia Rae-goa. Iha biban
ida ne estudante Universidade da paz (UNPAZ) Fakuldade Teknologia Agrikola
Departemenatu Konsrvasaun Rekursus Naturais iha pratika servisu trrenho ho implementasaun
variouse ativididades mak hanesan halo
viverus, no atu halao senseblizasaun ba komunidade sira nia vida sosial, liu
liu iha area edukasan nonivel ekonomika
Aplikasaun teoria sientifikoiha pratikaterenhoka kampo atu nune’e estudante bele transforma
mentalidade no konhesemento ba sosiadade sira iha area agrikultura, maibe iha
mos posiblidade ba estudante sira hodi partisipa iha aividade estra-curiculer
ne’ebe existe iha Fakuldade Téknologia Agríkola no Universidade da Paz. Liu liu
iha atividades ne’e hodi mobiliza no organiza estudante hotu bele partisipa
maximu iha atividades no programa estra-kurikuler. Durante atividades ne’ebe
halao iha loron sanulu 10 ne’e mak
hanesan, halo viverus, halao adubus, halao limpeza ba iha kampos satelite,kuda
ai-oan halao air tetes
Viveiros
sai hanesan fatin ida ne’ebe maka utiliza atu hodi bibit/kakiak ai oan hodi
garantia ba ai oan ninia kresimentu antes atu kuda iha to’os, fatin hamahon
viverus/green house halo atu salva viverus hosi loron manas, udan boot, anin
boot no peste ho moras, Adubus maran mak sai hanesan estrume ida atu fornese ba aihoris
hodi garantia ba ai horis nia kresimento no tanke kolheta udan ben sai hanesan
fatin hodi tampun be.
atu atinje ami nia atividades ida
ne’e mak ami teki servisu hamutuk iha grupoIII nia laran atu nune bele halao
susesu ami nia pratika ida ne’e Inisiu (asal usul) Vegetasaun
iha area refre kuaje ai-horis
menus ou rai maran no degradasaun floresta iha area refere.
1.2 Objetivu
servisu treino
Objetivu
husi pratika iha treino mak hanesan tuir mai ne’e:
Ø
Oinsa
atu halo viverus hodi bele hadia produtividade rai.
Ø
Oinsa
atu aprende prosesu tomak servisu iha trenho
Ø
Oinsa
atu buka hatene kona ba populasaun nia moris lor-loron iha nessesidade baziku
nian.
Ø
Oinsa
atu kabe ba iha siensia husi matenek nain sira nian ba iha tereinu.
1.3
Problema
Bazeia
ba introdusaun iha leten, maka hakerek nain refere hodi rezumo problema maka
hanesan tuir mai ne’e:
1.
Maneira
oinsa maka atu halo viveiros ho kanteiros ?
2.
Maneira
oinsa maka atu halo uma mahon viveros/green house ?
3.
Limitasaun
asesu hodi rega ai-horis nebe kuda iha area pratika estajiado nian?
4.
Uza
hodi halao atividade pratikum?
5.
Aseco
ba material organiko ka lokal nebe atu uza ba atividades pratiko limita tebes
maka hanesan (Animal nia foer, Aitahan dodok, Raimeta isin no sst
1.6 Vantagen
pratika sientifiku iha trenho
a)
Parte
sientifiku
Universidade
da Paz nudar instituisaun pribadu ne’ebe mak Eziste iha Nasaun Timor leste
ne’ebe ho nia rekursus ne’ebe mak diak
atu fo kapasitasaun ba iha estudante sira atu pratika iha terreinu no hodi
hasae koeinesimemtu no rekursus humanus, mak hanesan tuir mai ne’e
1.
Estajiadus
sira bele hatene mekanismu oinsa atu halo viveiros no uma mahon/green house no
adubus organiko maran
2.
Bele
aumenta estajiados nia esperensia iha terenu liu-liu iha area Konservasaun
Rekursu Naturais
3.
Bele
sai hanesan referensia no mata dalan ba estajiados sira wainhira remata husi
departementu ida ne’e atu aplika iha area konservasaun rekursu naturais.
CAPITULU II
2.1 Difinisaun
viverus
Viverus
mak ai-oan ne’ebe mak produce liu hosi hahu halo preparasaun rai metan hodi
ense ba polybag, maka depois kuda ai-musan ba iha polybag nebe preparado. no
viverus atu bele fornese Ai-oan atu kudan ba iha To’os, viveirus atu fornese
ambiente ne’ebé diak liu hotu ba ai- horis wainhira ai horis ne’e sei ki’ik no
fraku. Viverus ne’ebé presiza atensaun wainhira se ki’ik nune’e mos ai horis. Prosesu
hahú primeiru hosi ai-horis nia moris maka oinsá ai-horis ne’e sei moris ho
diak iha loron ikus.
Fatin viverus bele halotuir
nesesidade servisu nianbele utilize hanesan uza nuu tahan hodi saltan loron nia
manas no uza paranet hodi halo proteje diak ba iha ai-oan.
Benefisiu hosi bibeirus mák:
·
Fasil atu kuda, irigasaun no manutensaun
ba fini ne’ebe presiza iha fatin ida deit
·
Fo protensaun ba fini hosi loron, udan
boot, anin boot no animal
·
Ajuda fini atu moris diak tamba iha rai
ne’ebé diak no estrume ne’ebé subsiente
2.2 Uma mahon & Green House
Uma
mahon &greenhouse mak hanesan typo uma nebe konstrui hodi kultiva ai-horis
sira iha laran ho temperature bele regula ou kontrola hosi ita ema. Parte seluk
bele halo mahon ho nia kakuluk taka plastic hodi bele uza hanesan fatin produce
viveiros ne.ebe mak temporario .
·
Ovjetivu husi konstrui uma mahon viverus
para atu bele hamenus ai-oan ne’ebe mate tamba manas demais ou kona udan ne’ebe
bot liu.Aliende ida ne’e stabelese mahon ba viverus ne’e bele fo rejultadu
ne’ebe mak dia’ak ba ai-oan. Ai-oan ne’ebe iha kantaderio kari no fulan
primeiro wainhira muda ba kantadero kuda.
1. Ekipamentus
sira ne’ebe mak uza hodi halao konstrusaun ba iha uma atividadesgreen house mak
hanesan tuir mai ne’e: paranet , Rapia, prego, metro, martelu, Ai-balok.
2.3 Tres Pontus importantes iha aspeitu
konservasaun Rekursus Naturais
a. Rai
Rai
nudar parteida husi mundu akontesimentu natural ne’ebe mak bele fo vantagen ba
iha biodiversidade nia moris no ita ema. No rai nudar material ida ne’ebe bele
fornese nurtisaun ba iha ai-horis no ita ema, atu halao viverus presiza rai atu
sai fatin hodi utiliza ba produsaun viverus mak hanesan
1.
Sai
fatin ba iha viverus no hodi bele satan no kaer ai-horis atu labele monu
2.
bele
fo nutrisaun ba iha ai-horis tamba iha prosesu dekomposisaun ne’ebe adekuadu no
bele suplai nutrisaun ba iha Ai-horis
3.
sai
nudar fatin produtivu ou sai transformasaun ba iha ai-horis atu bele aumenta
cresementu no iha transformasaun.
b. Be’e
Be’e
nudar material ne’ebe mak inpotante tebes ba iha prosesu kresimentu ai-horis
tamba be mak bele halao rahun nutrisaun iha rai okos ,no be’e importante tebes
ba iha ai-horis nia kresimentu no ba biodiversidade nia moris.
c. Vegetasaun
Vegetasaun
mak hanesan Ai-horis ne’ebe moris ho nia ambiente hodi fo kontruibusaun ba iha
fertilidade rai nian.no vejetasaun bele oferese bee no atu halo konserva rai.
2.4
Geografika Area Pratika
Kampus Satalite Liquiça hanesan kampus ida ne’ebe tama iha
area Aldeia Kamalehohoru, Suco Dato, Posto Administrativu Liquisa, Municipio
Liquisa, iha nasaun Timor-Leste, ho nia luan area hamotuk, ho nia rai ketan ho
suco sira seluk;
Ø
Parte
norte baliza ho
Suco Vatu-bou, posto administrativo Maubara.
Ø Parte
sul baliza ho suco Maumeta, posto administrativo Bazartete.
Ø Parte
leste baliza ho suco Fatukesi, posto administrative Liquisa.
Ø
Parte
oeste baliza ho Tasi.
CAPITLU
III
1PROBLEMA
NO DISKUSAUN.
3.1
Realizasaun Programa
Atividades pratika ne’ebe realiza iha
terrenu maka hanesan tuir mai ne’e; viveiros, adubus maran no kuda ai-oan no
iirigasi tetes no halo lutu.
3.2.Establese
centro viveiros
Centro viveiroshanesan fatin nebe prepara no atu utuiliza ba produsaun ai-horis
ka Ai-oan hodi produce bibit/hakiak ai oan, antes atu bibit/viveiros ai-no
depois bele halo transplantasaun ba rai nebe identifika persiza halo
konservasaun liu hosi programa reflorestasaun ou aflorestasaun.
Iha faktor barak maka tenki
konsidera molok atu establese ka halo viveiros foun. Planu ne’ebe hala’o ho
diak ka koidadu sei fo resultado ne’ebe diak liuliu ba kualidade ai oan ne’ebe
kuda. Fatór ne’ebé tenki konsidera maka hanesan tuir mai ne
1.
Medida/luan.
2.
Kanteiro/bedengan.
3.
Uma
mahon viveiros/green house.
4.
Lutu
5.
No
aceso ba be’e
3.2.1 Medida Luan
Molok atu establese viveros tenki
indentifika lai area/lahan nia luan ne’ebe maka atu halo viveiros ba,
maizemenus viveiros ne’ebe maka atu halo ho nia medida hira? No medida viveiros
depende ba total ai oan ne’ebé atu kuda ka depende ba area nia luan.
Ø
Sukat
area/lahan ne’ebe maka indentifika tiha ona ho nia medida komprimentu no
largura.
Ø
Drainazem
husi kantaderus nia luan iha 40cn no nia
klean iha 20cn.
3.2.2 Kanteiru/bedengan
Kanteiru sai hanesan fatin ne’ebe atu hatur/susun polybag ba hodi bibit
ai oan, sai hanesan fatin ida hodi atu prevene doensas no pragas ne’ebe atu
estragas ai horis no iha tempo udan ben la lable sobu ai oan.
o
Medida
kanteiru ne’ebe establese iha kampu pratika servisu terreno ho nia komprimento 120cm, largura 5m ka
depende ba area nia luan , altura 30 cm, no drainazem husi kanteiru ida ba
kateiru ida 30 cm ba bloku primerio ho segundu
o
Kanteiru pozisaun tenke hare tuir rai nia halis no
loron matan ne’ebe mosu.
o
Tenki
hamos fatuk kiik oan sira iha kanteiru laran no tau rai metan ba kantero nia
leten atu nune tidin/hatur polybeg la bele monu tun sae.
o
Rai
iha kanteiro leten tenki halo to’os atu nune ai abut labele tama liu ba rai
lara
3.2.3 Uma mahon viveiros/greenhouse
Uma mahon viveiros/green house maka hanesan mahon ba ai oan ne’ebe
maka bibit, atu nune mos halo prevene ba
loron matan ne’ebe manas maka’as, uda boot, anin boot no doensas ho pragas
ne’ebe atu ataka ai oan ne’ebe bibit iha viveiros laran.
o
Uma
mahon viveiros/green house ne’ebe maka halo iha kampu pratika servisu terrenu
ho nia medida maka hanesan komprimentos 16 cm, largura 16M no altura 3m.
o
Material
ne’ebe maka uza hodi halo uma mahon viveiros/green huas mak hanesan aI, pregu,
rapia, no redi.
3.3 Kuda Ai-oan (Transplantasaun)
kuda ai-oan nudar parte
kontinuasaun husi viverus nia cresimentu ne’ebe mak boot ona ou tempo to ona
atu lori ba iha kampo atu kuda maibe tenki tuir regulamentu ne’ebe mak iha mak
hanesan tuir mai ne’e:
·
Ke
rai kuak ho nia medida 30x20 cm
·
Tenki
tau rai metan
·
Rega
Ai-horis no uza tekniku irigasaun turu (Drip irigation)
3.4 Solusaun
Bazeia ba iha introdusaun iha
leten mak hakerek nai hakarak foti cocluzaun ba iha atividadesne’ebe mak halao
iha treinu mak hanesan halo viverus no uma mahon/greenhouse atu bele fo
benefisiu ba iha rai ne’ebe mak agora hetan ona degradasaun ou menus nutrisaun
atu nune bele hasae rai niakualidade no testura rai nian.
CAPITLU
IV
BA
DALA IKUS
4.1KONKLUSAUN
Iha
kapitulu IV ka lian maktaka nu’undar kapitulu ikus hakerek teze. Realasiona ho
asuntu ida ne’ebe hakerek nain sei fo konkluzaun husi kapitulu I, II, no III,
Bazeia barezultado programa pratika servisu terreno (PST) .
1.
Atividades
programa pratika servisu terreno (PST) estagiados establese mak hanesan halo
viveiros ho atu garantia ai horis nia cresimento antes atu kuda iha to’os/lahan
ne’ebe prepara tiha ona.
2.
Rai nia halis (topografi tanah)
wainhira atu halo pratika viveiros iha terreno preisza mos halo analiza ba iha
rai nia halis (kemirigan tanah) , rai nia halis (kemirigan tanah) ne’ebe mak
ami halo pratika viveiros iha terreno
maizomenos 15-30%.
3.
Maneira
ne’ebe mak atu halo viveiros mak hnesan tuir mai ne;
o
Medida/luan.
o
Kanteiro/bedengan.
o
Uma
mahon viveiros/green huas.
o
Enxe
rai meratan ba polybeg.
4.
Maneira
atu halao uma mahon ou gyring house
·
Prepara
fatin ou area
·
Prepara
materila ou ekipamentus
4.2.REKOMENDASAUN
Bazeia
ba iha problema ne’ebe mensiona iha
leten mak hakerek rekomenda deit ba iha parte relevante sira hotu mak hanesan:
Ø Hakarak rekomenda ba iha
Ministeiru Agrikultura atu fo bolsa da main ba studante timor oan sira atu ba
aprende iha rai liur hodi dezenvolve ita nia rai Timor-lorosae ida ne’e.
Ø Rekomenda mos ba diresaun
floresta tau prioridade liu ba iha area floresta ne’ebe mak hetan degradasaun no menus (unsure
hara)& nutrisaun rai nian hodi bele
rekopera fila fali nutrisaun.
Ø Rekomenda mos ba iha autoridade
local sira atu kria regulamentu interna ida hodi dignifika ita nia rekursus
ne’ebe mak agora sei iha hodi bele fo vantage ba ema hotu-hotu.
Ø Rekomenda mos ba iha sidadaun
Timor oan tomak katak tenki kuidadu ita nia ambiente tuir lei konstituisaun
RDTL ne’ebe preves iha artigo 61/1 ne’ebe kolia kona ba sidadaun hotu –hotu iha
direitu atu moris iha ambiente ne’ebe mak mos no seguru ,no iha responsavel atu
kuidadu ba iha jerasaun foun sira.
Abu Muadh (/2012/10/),
viveiros "manipula" fatin
ka área ho propózitu ka objetivu atu prosesu semente (ka hahú fini, caules,
tahan ka abut) iha mudas prontas ba plantio iha área plantio. http://persemaian-hutankalimantan.blogspot.com/
Budiawan, MSc, Hazanal Arifin, MSc no Drs. Kuruh
Suprayogi. Jakarta, September 2011. Buku MANUAL PELATIHAN teknik persemaian dan
silvilkultur, penanaman dan pemeliharaan tanaman, pengelolaan dan manazamen
keuangan.
Jason Morrow (/2012/01/), viveirus
horik fatin ba mudas nu ' udar área sira ne’ebé lokalizasaun ne ' e fiksa no
harii ho ekipamentu ne ' ebé mak mós no arrumado, kona-ba kona-ba área
degradadas rai baldios ka uzu/kostume sira seluk. http://agzik.blogspot.com/2012/01/persemaian-pengertian-persemaian.html
Lafran
Habibi, (2009) halo compostagem lixu iha uma. Publisher Titian Siénsia: Bandung
Nian.
Livro Plantasaun
no ema ba Timor Leste. Rekoñese no deskreve planta sira. WithOnePlanet.org.au
INQuIRY
[P1]Persiza
konfirma ba PD. I/ Dekano TITILO los mak
ida nebe. HAU DUVIDAS
Comments
Post a Comment